OTOK RAB
Ne iznenađuje nas činjenica da je otok Rab jedna od prvih turističkih oaza na sjevernom Jadranu. Zahvaljujući blagoj mediteranskoj klimi i vegetaciji, razvedenoj i sunčanoj obali, smaragdno-plavom moru, privlačnim prirodnim ljepotama kao i prastaroj kulturi i različitim civilizacijama od Antike do danas, Rab je turistima oduvijek pružao mnogo.
Temeljem prethodno navedenog Općinsko vijeće je 1889. Rab proglasilo turističkom destinacijom i lječilištem. Odluka je donesena na temelju ugodnih klimatskih uvjeta i povoljnog djelovanja na oboljenja srca i dišnih organa. Nedugo nakon razvitka turizma na Rabu su se počeli graditi i prvi hoteli.
Prvi turisti su još prije 130 godina bili očarani prekrasnim rapskim plažama.
Pejzažna raznolikost Raba je impozantna i jedinstvena među jadranskim otocima. Kontrasti se ističu na svakom koraku - bilo u šetnji, vožnjom brodom uz obalu, ronjenjem u okolnim uvalama ili iz ptičje perspektive tijekom kružnog leta iznad otoka.
Još su prije gotovo 130 godina tradicionalno gostoljubivi Rabljani turizmom odlučili osigurati svoju budućnost i budućnost sljedećih generacija. Otada je Rab nekoliko puta osvajao nagradu za najbolju turističku destinaciju na Jadranu. Turizam je bio prisutan u svim domovima.
Rabljani i dan danas ponosno i oduševljeno nastavljaju svoju tradiciju gostoljubivosti, te s puno ljubavi i truda iz godine u godinu sve uspješnije razvijaju turizam.
Struktura rapskih turista je raznolika, no najveći broj rapskih gostiju dolazi iz Njemačke i Austrije.
Ova je brošura pripremljena u nadi da će Vas zaintrigirati te je zamišljena kao vodič kroz ljepote i posebnosti našeg lijepoga otoka o kojima ćete pričati budućim rapskim gostima.
Želimo Vam dobrodošlicu u ime svih turističkih djelatnika!
Dobro došli na otok Rab
Vaš domaćin – Turistička zajednica grada Raba
REFERENCE OTOKA RABA
„PLAVI CVIJET“ i „ TURISTIČKI CVIJET“ ZA GRAD RAB
Hrvatska turistička zajednica je na natjecanju za Plavi cvijet 2004. godine gradu Rabu dodijelila prvo mjesto za kvalitetu u turizmu. Rab je 2005. godine u istom natjecanju osvojio 2. mjesto, a Trg svetog Kristofora proglašen je najljepše uređenim trgom. Rapska torta koja se na otoku priprema više od 800 godina proglašena je najoriginalnijim suvenirom.
Otok Rab je na natjecanju „Turistički cvijet“ osvojio drugo mjesto.
Rab je 2006 . godine u kategoriji najuređenijih mjesta osvojio 2.mjesto .
Nagradu Plavi cvijet u kategoriji uređenosti mjesta do 10 000 stanovnika Rab je osvojio 1. mjesto, u 2009. godini.Nagradu „Plavi cvijet“ u kategoriji uređenosti turističkog mjesta do 10 000 stanovnika stanovnika prvo mjesto Gradu Rabu u 2010 godini.
Grad Rab dobiva nagradu „Turistički cvijet“-Ukupni je pobjednik hrvatskog turizma,“Šampion turizma“2011. godine,top destination 2011.
Dobiva nagradu „Turistički cvijet“ za gradove do 5000 kreveta – prvo mjesto pripada Gradu Rabu. Nagrada „Plavi cvijet“ - 2012 u kategoriji najoriginalnije turisičke ponude ili zanimljivosti Primorsko-goranske županije 1. mjesto za „RAPSKE VITEŠKE IGRE“ dodjeljuje se Udruzi Rabskih samostreličara.
MEĐUNARODNE NAGRADE
Entente florale
Europska organizacija za cvijeće i krajobraz «Entente florale» organizirala je godišnje europsko natjecanje u kategoriji ozelenjavanja i sadnji cvijeća u gradovima i mjestima, te je 2005 godine dodijelila srebrnu nagradu – «SILVER AWARD» gradu Rabu u znak izvrsnosti u istoj.
Quality Coast
17.05.2010. Otok Rab dobitnik je nagrade QualityCoast koju dodjeljuje Europska organizacija Coastal and Marine Union.
Coastal and Marine Union organizacija, projekt je Europske unije nastao suradnjom 11 zemalja članica.
Ova europska organizacija ima za cilj, uspostaviti svjetsku mrežu obalnih destinacija koje djele iste vrijednosti i prakse po pitanju održivog razvoja turizma.
Otok Rab je postao prva i jedina Hrvatska, ali i prva obalna destinacija iz ovog dijela Europe u članstvu Coastal and Marine Union organizacije, te dobitnik njihove prestižne nagrade QualityCoast.
Manifestacija „Zlatni interstas“
- povelja F.E.S.T. 2010., gradonačelniku Grada Raba,gospodinu Zdenku Antešiću- za izuzetan osobni vrlo zapaženi doprinos razvoju turizma
- nagrada Zlatni interstas 2010. Turističkoj zajednici grada Raba – za doprinos kulturološkim povijesnim tradicijskim programima u funkciji razvoja turizma.(Rabska Fjera, Rapski Samostreličari, Klape, Rapski tanac, Limena glazba…)
Nagrada „Simply the best“
Grad Rab – najbolje turističko odredište jadranskog otočja
Hotel Arbiana – najbolji mali gradski hotel jadranskog otočja
- Nagrada koju dodjeljuje Udruga hrvatskih putničkih agencija i časopis Way to Croatia
„COTE SMARAGDINE“ OTOKA RABA
Austrijski prirodoslovac Camillo Morgan boravio je na otoku 1889.,1904. i 1909. godine. Svoja zapažanja je objavio u stručnim časopisima. U vlastitoj nakladi je tiskao brošuru „Die Insel Arbe, ihre Jagd und ihr Wild“ (Otok Rab, njegova lovišta i divljač), u kojoj između ostalog piše (citat iz prijevoda):
« …desetak prekrasnih uvala na zapadnoj strani otoka imadu posebnu boju mora koja negdje prelazi u smaragdnu. Ako li obale Italije i Francuske zaslužuju naziv Cote d'azur, ovima bi trebalo utisnuti naziv Cote smaragdine -
Doviđenja u onim danima, kad ćeš u sjaju i raskoši postati jedan od najblistavjih bisera na ilirskoj kruni»
Kraljevska visočanstva koja su posjetila otok Rab
Princ Alois von Liechtenstein boravio je na otoku u svibnju 1910. godine. Oduševljen ljepotama otoka, a posebice parkom Komrčar, financirao je izgradnju promenade.
Edvard VIII. sa svojom budućom suprugom Wallis Simpson i pratnjom bio je najpoznatiji posjetitelj otoka Raba. Njegova jahta „Nahlin“ usidrila se 11. kolovoza 1936. ispred Banjola. Kralj i njegova pratnja su čamcem dospjeli u rapsku luku, te su u pratnji visokih dužnosnika grada Raba posjetili najznačajnije kulturno-povijesne znamenitosti grada. Nakon toga su se kralj Edvard i Lady Simpson okupali u uvali imenom Kandarola na poluotoku Frkanj.
"EUROPSKI OTOK SPORTA 2019."
Položaj i dolazak
Otok Rab je smješten Kvarnerskoj uvali, oko 105 km od lučkog grada Rijeke, pod Velebitskim gorjem.
Ako krenete trajektom iz Jablanca u smjeru otoka ugledat ćete njegovo golo lice. Vožnja traje oko 12 minuta, a trajekt vozi gotovo svakih sat vremena. Taj fantastični krajolik otoka s trajektnim pristaništem Mišnjak podsjeća na nekakav nenaseljeni planet. No nemojte se dati zavarati tom stranom otoka, jer Mišnjak i Kamenjak, čiju strmu padinu turisti koji dolaze s kopna prvo vide, zimi zahvaća bura s Velebita. A upravo to golo brdo štiti Rab od hladnih vjetrova.
Trajektne veze
1. Stinica – Mišnjak- Stinica: tijekom cijele godine, auto trajekt
- dnevno 14 vožnji od 05.45 do 24.00 (mjeseci: I,II,III,IV,V,X,XI,XII)
- dnevno 17 vožnji od 05.45 do 24.00 (mjeseci: VI, IX)
- dnevno 23 vožnje od 03.30 do 24.00 (mjeseci: VII; VIII)
Prijevoz „Rapska plovidba“ - www.rapska-plovidba.hr
2. Valbiska - Lopar - Valbiska- tijekom cijele godine, trajekt za automobile
- dnevno 2 vožnje od 06:00 do 17:15 (I,II,III,IV,V,X,XI,XII)
- dnevno 4 vožnje od 06:00 do 21:00 (VI,VII,VIII,IX)
Prijevoz „Jadrolinija“ - www.jadrolinija.hr
3. Rijeka - Rab – Rijeka: tijekom cijele godine, katamaran
- jedna povratna vožnja dnevno polazak Rab - prije podne, dolazak Rijeka - poslije podne
Prijevoz „Jadrolinija“ - www.jadrolinija.hr
4. Pesaro - Rab
Informacije i mogućnost kupnje karata: Turistička agencija "Eros", telefon 00385 51 724 688
5. Rijeka - Krk - Lopar - Novalja - Zadar
Prijevoznik G&V Line Iadera d.o.o.: www.gv-zadar.hr
KLIMA
Rab odlikuju topla sredozemna klima, topla ljeta i blage zime, te insolacija od 2500 sunčanih sati godišnje.
i prema tome, Rab je jedan od najsunčanijih dijelova Europe.
- topla ljeta s prosječnom temperaturom od 23,7 °C.
- blage zime s prosječnom temperaturom od 7 °C.
- srednja prosječna temperatura je 14,9 °C
- temperatura za kupanje od svibnja do listopada je iznad 20 °C
- prosječna temperatura vode je 16,7 °C
Najčešći vjetrovi su hladna bura i toplo jugo. Snijeg je rijetkost.
VODE
Otok Rab ima više od 300 izvora pitke vode.
TURISTIČKA MJESTA
GRAD RAB
Kako pričati o Rabu bez legenda o sv. Kristoforu zaštitniku biskupije a potom i cijelog otoka, čiji moćnik Rabljani i danas ljubomorno čuvaju, sv. Marinu utemeljitelju Republike San Marino, profesoru matematike, teologu, fizičaru, biskupu i nadbiskupu Mark Antun de Dominisu, i svim živućim otočkim legendama i osobama, Rab je bio rimsko naselje komu je car Oktavijan August dao status grada i proglasio ga municipijem 10 godina prije Krista. Dug je nas otočana da nam se oni ne otmu zaboravu i civilizacijskih vrijednih stečevina , o čemu ćemo pričati, jer je Rab otok za duga sjećanja, Grad žive povijesti. Kako ćemo pričati o Rabu a ne spomenuti tri prekrasna Gradska Parka na obrisima kvarteta zvonika koji stoljećima stražare nad gradom kojima se razlikuje od naselja manjega značaja. Kao i uvijek, pogled u prošlost osvjetljava nam sadašnjost, svih pitoresknih mjesta na otoku: Barbat, Banjol, Kampor, Mundanije, Palit i Supetarska Draga, koji svojim posebnostima, gostoljubivim otočanima, ukupnom turističkom ponudom privlače svakog putnika namjernika.
BANJOL
Turističko mjesto nadomak i s pogledom na starogradsku jezgru, karakterističan po pjeskovitim kupališnim uvalama Padova I, II i III, krasi ga Lungo mare, posebno bogata gastronomska ponuda, ekološki poljoprivredni proizvodi u okrilju i bogatstvu smještajne ponude.Na dan 05.kolovoza obilježava se blagdan zaštitnice Sv.Lucije „Šištovica“,gosti i domaćini moći će uživati u tradicionalno kulturno zabavnoj ponudi.
BARBAT
Iskrcavajući se od trajekta, prvo mjesto koje nas očekuje je Barbat, prepoznatljiv po šljunčanim plažama, bogate ribolovne tradicije, dobrih restorana, ekološki poljoprivredni proizvodi, mala brodogradnja i nadasve turizam čine ovo mjesto rajem za male nautičare. Ljubiteljima povijesti Barbat nudi izlet ka zanimljivim ostacima starokršćanske grčke vojne utvrde na brdu sv. Damjan, a gosti i domaćini će moći 16. srpnja na blagdan „Karmenica“ uživati u delicijama Barbatskih plodova zemlje i mora.
KAMPOR
Jedno od mjesta koje je najviše zadržalo izgled starog ribarskog mjesta, u okrilju i bogastvu prirodno zaštićenog šumskog rezervata „Dundo“ na poluotoku Kalifront - oazi za šetače i bicikliste, raznolikosti kamenih i pješčanih plaža, ekološko poljoprivrednim proizvodima, dobrim restoranima, sve je to Kampor u šarmantnoj igri starog i novog, baš po mjeri modernog, suvremenog čovjeka.
Posebnost Kampora, je nadasve, franjevački samostan sv. Eufemije, zaštitnice župe i mjesta,
sa etnografskim muzejem, galerijom zbirke radova fra. Ambroza Testena, jedne od najstarijih knjižnica i hrvatske pisane riječi na ovom dijelu Jadrana, a za blagdane „Magdalenino“ – Uskrsni ponedjeljak i 16.rujna na blagdan sv. Eufemije svi ćemo moći uživati u kulturno zabavnim programima koji se u mjestu organiziraju.
MUNDANIJE
Ono što je za Italiju Umbrija to su za otok Rab Mundanije, mjesto koje se nalazi u središnjem dijelu otoka, jedino je koje nema direktni pristup moru, mami svojom mirnoćom i zdravom netaknutom prirodom, poljoprivrednom proizvodnjom ekološki zdravih proizvoda, a jedna od glavnih atrakcija je šetnica – vidikovac, koja se uspinje na najviši otočki vrh Kamenjak, sa kojeg se pruža prekrasni pogled na gotovo cijeli otok.Na dan 21. rujna , blagdan Sv Mateja, gosti i domaćini moći će uživati u tradicionalno kulturno zabavnoj ponudi.
PALIT
Najmlađe mijesto na otoku, tik uz samu starogradsku jezgru, tipičan i prepoznatljiv po shoping mogućnostima u Poslovnom centru, dobrim restoranima, blizine gradske šljunčane plaže Škver i poluotoka Frkanj omiljenog kupališta rapskih gostiju i najstarijoj nudističkoj plaži na Jadranu u uvali Kandalora.
SUPETARSKA DRAGA
Jedno od najstarijih otočkih mjesta posebno bogate pomorske tradicije, okružena obližnjim otočićima prepunih pješčanih i šljunčanih plaža, dobrim restoranima, ekološkim proizvodima, smještajnim kapacitetima na kopnu i moru, nude sve za malog nautičara.
Supetrasku Dragu krasi najstarija benediktinska opatija na otoku crkva sv. Petra koja svojom ljepotom privlači jednako vjernike i poklonike umjetnosti, a na blagdan „Petrova“ 29 lipnja „Dražani“ će vas iznenaditi kulturno, sportsko zabavnim programom.
LOPAR
Lopar i San Marino – najsjevernije i najudaljenije točke na otoku od grada Raba (13 km). Lopar je kao prirodni fenomen poznata destinacija s 22 pješčane plaže. Tu se nalazi i poznata plaža, duga više od 1,5 km „Rajska plaža“ na koju se nastavlja autokamp „San Marino“. Nadalje tu se nalazi i hotelsko naselje „San Marino“ te centar za rekreaciju i odmor s objektima za različite vrste športa, teniskim igralištima i disco-klubovima.
TURISTIČKA PONUDA
Smještaj
Raznolik izbor smještaja pomoći će Vam u odluci za odabirom naše destinacije. Privlači li Vas odmor u hotelskom smještaju? Budite bez brige. Rab nudi nekoliko hotela visoke kategorije,sa lokacijama koje možete samo poželjeti, sami centar grada ili pak nedaleko grada u prelijepoj oazi mira. Tražite li za svoju obitelj i prijatelje nešto intimnije, zasigurno ćete posegnuti za ponudom apartmana, soba i kuća za odmor u sklopu obiteljskog smještaja. Domaćini će brinuti o Vama i pružiti Vam nezaboravne trenutke na otoku. Ljubitelji mora svoje brodice mogu privezati u četiri prekrasne marine.Odlučili ste se kampirati, nema problema. Rab nudi nekoliko kampova gdje možete pronaći kamp parcelu koju ste toliko priželjkivali.
Hoteli – 9 hotela - 1862 kreveta
1. Valamar Padova Hotel****, 175 soba, 350 kreveta, klimatizirane sobe, unutarnji bazen, wellness ponuda, vanjski bazen,kongresna dvorana.
S hotelskih terasa se može uživati u predivnom pogledu na povijesni stari grad s njegovim zvonicima. Stari grad je od hotela udaljen oko 10 minuta ugodne šetnje po promenadi uz more.
2. Grand Hotel Imperial****, 134 sobe, 260, kreveta, klimatizirane sobe, 3 teniska igrališta, Wellnes ponuda, unutarnji bazen, vanjski bazen, kongresna dvorana.
Nedavno renovirani, stariji hotel u neposrednoj blizini starog grada. Oko hotela se prostire park Komrčar sa stoljećima starom borovom šumom i palmama.
3. Carolina ****, 140 soba, 280 kreveta, klimatizirane sobe, vanjski bazen, 3 teniska igrališta.
Od grada Raba udaljen 5 km. Smješten je u gustoj borovoj šumi uz more.
U predivnoj okolini se nalazi mnoštvo šetališta i biciklističkih staza, pitoreskne plaže te čisto more azurno-plave boje koje garantira pravi užitak kupanja. Nedavno renovirani hotel i sobe s pogledom na more.
4. Hotel International***, 120 soba, 240 kreveta, klimatizirane sobe, bazen, wellness ponuda.
Ovaj nedavno renovirani hotel je smješten usred povijesnog starog grada.
5. Epario***, 25 kreveta,
moderni, novouređeni hotel u Loparu, prikladan za obitelji.
6. Arbiana****, 28 soba, 60 kreveta.
Arbiana je hotel za one koji traže savršen omjer kvalitetne usluge i kulturnog gostoprimstva.Nalazi se u starom gradu Rabu,uz samo more i tik uz šarmantni mediteranski park Sv Marina.
7. Eva Sunny Hotel& Residence**, 198 soba, 400 kreveta, 4 teniska igrališta
Od Raba udaljen cca 5 km. Smješten je u gustoj borovoj šumi te je udaljen 5 minuta od plaže i oko 15 minuta od nudističke plaže. U predivnoj, zelenoj mediteranskoj okolini nalazi se mnoštvo šetališta i biciklističkih staza. Slikovite plaže i čisto, azurno-plavo more garantiraju pravi užitak kupanja. Hotel je jednostavno uređen.
8. Integralni Hotel „Villa Arbia“ ***/****/*****, 20 soba, 46 kreveta
9. Vila Hotel Barbat ***, 13 soba, 26 kreveta.
U središtu Barbata na otoku Rabu, uz samu crkvu, pored morske obale, na temeljima nekadašnjeg beniediktinskog samostana, smjestio se obiteljsko hotel-restoran Barbat.U hotelu ćete se sresti sa duhom proslih, već pomalo zaboravljenih vremena,nostalgične ljepote, izvornosti i mirnoće,ukomponiranog sklada stare kamene arhitekture i mirisnog mediteranskog bilja.
Turistička naselja – 1806 kreveta
- Suha Punta Sunny Residence***, 10 vila, 48 apartmana, 40 bungalova, sveukupno 349 kreveta.
Od Raba udaljen cca 5 km. Smješten je u gustoj borovoj šumi, oko 5 minuta od plaže i oko 15 minuta od nudističke plaže. U predivnoj, zelenoj mediteranskoj okolini se nalazi mnoštvo šetališta i biciklističkih staza. Slikovite plaže i čisto, azurno-plavo more garantiraju užitak kupanja. U ponudi su luksuzne vile i jednostavno uređeni bungalovi te apartmani.
- San Marino Sunny Resort ***,, hotelsko naselje s 5 hotela, 538 soba, 1457 kreveta, „Rajska plaža“, rekreativni i zabavni centar sa 9 teniskih igrališta. Smješten na najpoznatijoj plaži otoka „Rajska plaža“. Prikladan za obitelji i malu djecu. U okolini se nalazi još nekoliko manjih plaža od kojih su pojedine nudističke.
Autokampovi – 5201 gostiju
Rab gostima koji vole neposredan dodir s prirodom tijekom ljetovanja nudi tri vrlo zanimljiva kampa.
- Padova Premium Camping Resort ****, 1509 gostiju
- San Marino Camping Resort ****, , 3500 gostiju
- Lando Resort**** Kampor, 108 gostiju
- Kamp Wodenča, 4 sunca, 60 gostiju, Barbat
- Kamp Sole, ** , 24 gostiju, Kampor
Sobe i apartmani u obiteljskim kućama – 19 600 kreveta
- Turistička mjesta: Rab, Banjol, Barbat, Palit, Kampor, Munadnije, Supetarska Draga, 15 500 kreveta
- Mjesto: Lopar , 4 100 kreveta
Marine za jahte
- Rab,142 veza
- Supetarska Draga ,280 vezova
- Marina Pičuljan, 100 vezova
- Marina Lučica, 20 vezova
GASTRONOMIJA
Koliki bi turistički gradovi bili sretni da se nalaze na mjestu tolikog izobilja kao Rab. Plodna rapska zemlja sa svojim plodovima i okolno more bogato izvrsnom ribom i prvoklasnim škampima temelj su rapske gastronomske ponude koju karakterizira zdrava mediteranska kuhinja. Gastronomska je ponuda ovdje toliko bogata i ekološki određena da je postala i dio suvenirske ponude otoka. Najsvježija riba i plodovi mora, Rapska torta, kolač jedinstvena okusa kakav se na otoku proizvodi već više od osamsto godina, ekološki uzgojene masline, smokve, grožđe, med prepoznatljive su rapske delicije na jelovnicima mnogobrojnih rapskih restorana, gostionica i konoba popraćene iskustvom i tradicijom vrsnih majstora kuhinje.
Otkriti rapsku gastronomsku ponudu i proniknuti u njene detalje vrijedan je poduhvat koji će vas nagraditi puninom užitka.
EKO PONUDA
Rab je otok mirisa i boja prirode, aromatičnog, začinskog i ljekovitog bilja, visokokvalitetnih vina, prošeka i rakije, meda i proizvoda od meda, lavande, Rab je otok vrlo visoke insolacije sa čak 2480 sunčanih sati godišnje, 150 sunčanih dana godišnje bez oblačka dok je samo 15 dana samo potpuno naoblačeno pa takvi klimatski uvjeti uvelike utječu i pridonose ekološkoj proizvodnji i osnovnom pristupu u stvaranju ekoloških proizvoda.
SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM
Upravo razvedenost i raznolikost otočkog arhipelaga, nudi sportašima rekreativcima mjesto ugode, rekreacije, wellnesa i zdravog života: 157 km biciklističkih staza, 144 km pješačkih staza, 4 ronilačka centra, petnaest teniskih igrališta, pet igrališta za male sportove, sportsku dvoranu, seekayak, lov i ribolov, sportovi na moru. Rekreacijsku ponudu nadopunjuju manje ili veće charter flote, brzih i sporih brodova koji će vas u vrlo brzom vremenu dovesti do tajnovite uvale za uživanje u aktivnom odmoru.
RONJENJE
Na Rabu postoje četiri ronilačka centra. Turistima se nude i tečajevi ronjenja kao i ronilački izleti uz stručno vodstvo, a postoji i mogućnost najma potrebne opreme. Rapske vode zanimljive su roniocima, a u neposrednoj blizini otoka Raba postoje i satelitski otočići: Sv. Grgur, Goli, Prvić, Dolin, Ćutin.
Osim zanimljivih podvodnih spilja i tunela, kolonija riba, školjaka, algi i koralja kao i manjih olupina, podvodni svijet skriva i posebno blago: Zaštićeno polje sa amforama ispred Sorinja.
Zanimljive ronilačke lokacije su: Kostača, Otok Grgur, Hrid Macinj, spilja Medova buža, olupina teretnog broda – uvala Zavratnica, Lun – otok Pag, Punta Kalifront.
TURIZAM – PROSJEČNI POKAZATELJI – OTOK RAB
- 2.000.000 noćenja godišnje
- 290.000 turista godišnje
1. Njemačka cca 37%
2. Austria cca 12%
3. Hrvatska cca 11% 9%
4. Italia cca 8%
5. Slovenija cca 8%
6. Češka cca 6%
7. Mađarska cca 6%
8. Ostalo cca 9%
INFORMACIJE I REZERVACIJE
Turistička zajednica grada Raba
Trg Municipium Arba 8
HR-51280 Rab
Tel. 00385 51 724 064,
Faks 00385 51 725 057
www.rab-visit.com
E-mail: info@rab-visit.com
Turistička zajednica Općine Lopar
HR- 51281 Lopar
Tel. 00385 51 775 508
Faks 00385 51 775 487
E-mail lopar@lopar.com
Web www.lopar.com
Hoteli & Autokampovi Imperial Riviera d.d. Rab
Jurja Barakovića 2
HR-51280 Rab
Tel. 00385 52 465 000
E-mail: reservations@imperial.hr, marketing@imperial.hr
Web: www.imperial.hr –Web: www.rab-camping.com
Kamp Lando Resort, Kampor
098 890 846
E-mail tomislav@starturist.hr
Web www.starturist.hr
Kamp Sole, Kampor
Tel: +385 99 2135
E-mail: zeljko-suhapunta@hi.htnet.hr
Kamp Wodenča
Tel: +385 91 372 1039
E-mail: alen.kastelan@gmail.com
Hotel Arbiana
Tel.+385 51 725 563
Fax.+385 51 775 929
E-mail sales@arbianahotel.com
Web:www.arbianahotel.com
Hotel International
Tel. +385 51 602 000
Fax. +385 51 774 876
E-mail reservations@hoteli-rab.t-com.hr
Web:www.hotelrab.com
Hotel Epario
Tel.+385 51 777 500
Fax.+385 51 777 510
E-mail hotel-epario@inet.hr
Web:www.epario.net
USLUGE PRIJEVOZA U TURISTIČKOJ SEZONI
Hotelsko poduzeće Imperial Riviera d.d. u turističkoj sezoni nudi usluge prijevoza: Rab – zračna luka Rijeka – Rab, te prijevoz za ostale zračne luke u Hrvatskoj
Odjel za informacije i rezervacije prijevoza i smještaja se nalazi u sklopu odjela marketinga tvrtke
Imperial Riviera d.d. Tel. 00385 (0)51 66 77 94
Faks: 00385 (0)51 724 117
E-mail: reservations@imperial.hr
BLAGDANI I PRAZNICI
Uskrs – program
Koncert rapske limene glazbe
Koncert klasične glazbe – Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije
Rapske klapske večeri – Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije
Folklorni nastupi
Križevo – zadnja nedjelja u travnju
Crkvena procesija iz svih crkvi otoka Raba – procesija se uz pjesmu s križem kreće u smjeru starog grada, a sveta misa se održava u Katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije.
Dan grada Raba – 09. svibnja
Svečani program na Trgu sv. Kristofora
Izložba
Koncert rapske limene glazbe
Folklorni nastup
Rapske viteške igre – svečana parada i nadmetanje rapskih vitezova u streličarstvu
Kantuni/Corners – ljetni mjeseci (lipanj, kolovoz, rujan)
Ambijenti, glazba, gastronomija, zabava, doživljaji, najljepša rapska priča
Rapske glazbene večeri – ljetni mjeseci (srpanj, kolovoz)
Četvrtkom – koncerti klasične glazbe u Crkvi sv. Križa
Rabska fjera – srednjovjekovni ljetni festival
- 25., 26., 27. lipanj – sv. Ana, sv. Jakov, sv. Kristofor
25.07. Svečano otvorenje na Trgu sv. Kristofora
25., 26., 27.07. Izložba srednjovjekovnih obrta i obrtničkih alata
Rapska grupa obrtnika
Tradicionalne viteške igre – svečana parada i nadmetanje u streličarstvu rapskih vitezova.
Vela Gospa – 15. kolovoza
Svečani program na Trgu sv. Kristofora
Tradicionalne viteške igre – svečana parada i nadmetanje u streličarstvu
Mala Gospa - 08.09.
Tradicionalno veliko slavlje u turističkom mjestu Lopar
Povremeno – folklorni nastupi, izložbe, koncerti itd.
Advent na Rabu – prosinac/siječanj
Doživite najljepši otočni advent
POVIJEST – Rab, otok s bogatom prošlošću
Ime otoka i grada
Ime Rab dolazi od ilirskog i liburnijskog naziva Arba. Na hrvatskoj obali su otoci i najvažnija naselja često dobijala iste nazive. Na području današnjeg grada Raba se u vrijeme prije Rimljana nalazilo naselje Arba. Porijeklo ovoga imena ima liburnijsko-ilirske korijene te vjerojatno znači „tama“, jer je otok u prošlosti bio gusto prekriven šumama Naziv Arba se prvi put spominje na kamenoj ploči od kraja 1. st. pr. Kr., na kojoj stoji da je car August dao izgraditi gradske zidine i kulu.
Sretni grad Rab – Felix Arba
Rab je jedan od malog broja hrvatskih naselja čija povijest seže još iz predrimskih vremena. Postoji samo mali broj naselja koja su se mogla održati od predrimskog doba i to ne samo u svojoj fizičkoj egzistenciji nego i kao dominantni gradski centar. U tek desetak mjesta ove vrste spada i Rab kao jedinstven primjer društva.
Na malom poluotoku između Uvale sv. Eufemije i gradske luke nalazi se ovaj lijepi, mali grad s četiri zvonika koji predstavljaju njegov prepoznatljivi znak.
IX.-I. st. pr. Kr. - Rab naseljavaju Liburni. U II. st. pr. Kr. se Liburni pokoravaju Rimu, što predstavlja početak romanizacije U vremenskom periodu od 2000 godina su se od Rima i Bizanta preko Venecije do mađarskih i hrvatskih vladara vladari Raba vrlo često izmjenjivali, no Rab je uvijek ostao pošteđen velikih razaranja.
Car Oktavijan August (1. st. pr. Kr.) je dao podignuti zidine i kule za obranu grada. Tada je Rab postao rimski municipij. U II. ili III. st. je Rim gradu Rabu poklonio amforu na kojoj stoji natpis “Felix Arba”. Felix znači sretan, bogat.Ovu je titulu Rim dodjeljivao samo kada je trebalo istaknuti neki grad zbog njegovih zasluga, njegova utjecaja ili značenja. Felix Arba (sretni Rab) je bilo često ime gradova u tadašnje vrijeme, no to ime u stvarnosti odražava bogatstvo grada Raba. Tijekom tih sretnih vremena izgrađene su razne građevine, hramovi i spomenici. Jedan oslobođeni rob je vlastitim sredstvima uspio sagraditi jedan dio gradskog vodovoda te javnu fontanu. Što je doprinijelo velikom bogatstvu grada, danas je teško procijeniti. No sigurno je da je uzgoj goveda i tradicionalno mediteransko ratarstvo uz razvijenu trgovinu vrlo doprinijelo brzom razvoju gospodarstva.
Mark Antonio de Dominis
Rođen je u palači Dominis Nimira 1560. godine.Nakon školovanja u Padovi postao je crkveni pisac i fizičar
te se bavio prirodnim znanostima ; poznat je po nekoliko značajnih studija.Obnašao je funkciju Senjskog biskupa i nadbiskupa Splitskog,te slovi za najpoznatiju ličnost rapske povijesti.Zbog kritika upućenim crkvi i zagovaranja reforme došao je u sukob s Papom.Umro je 1624.godine u egzilu u Velikoj Britaniji.
LEGENDE – Rab mjesto u kojem žive legende
Legenda o sv. Kristoforu, zaštitniku Raba – relikvije sv. Kristofora Rabljani čuvaju i dan danas
Već stoljećima se relikvije sv. Kristofora čuvaju u rapskoj katedrali. Dan 09. svibanj 1075. se slavi kao Dies Victoraie odnosno kao dan pobjede grada Raba. Tada je sv. Kristofor spasio grad preusmjerivši strijele Normana od gradskih zidina. Dan 21.07.1364. se prema pisanim izvorima rapskih kroničara slavi u čast kralja Ljudevita Velikog koji je Rab oslobodio od prevlasti Venecije. Osim toga se taj dan posvećuje i sv. Kristoforu. Veliko gradsko vijeće je posebnom odredbom i 27. srpanj proglasilo svečanim danom koji je nazvan Dies Natalis. Dies Natalis je dan mučeničke smrti sv. Kristofora koji crkva slavi kao njegov rođendan odnosno kao dan na koji je otišao u nebo. Ovi praznici se jednim imenom nazivaju „Rapska fjera“.
Legenda o sv. Marinu, osnivaču Republike San Marino
Rabljani su posebno ponosni na klesara Marina s Raba, osnivača male države San Marino. Prema legendi je sv. Marin sredinom 3. st. došao u Arminum, današnji Rimini. Budući da je kao kršćanin bio u bijegu od progona za vrijeme cara Dioklecijana naselio se na Monte Titanu. Poslije su mu se pridružili još pojedini stanovnici budućega grada odnosno države koju je osnovao. Klesar iz Raba proglašen je svecem.
Otok Rab i Republika San Marino
San Marino i Rab su još 1968. potpisali Povelju o bratimljenju, a turističko naselje Lopar nosi ime San Marino prema svom gradu partneru, te klesaru Marinu. Zahvaljujući legendi između grada San Marina i općine Rab se i danas njeguju prijateljski odnosi. Ova veza se učvršćuje tradicionalnim međusobnim posjetima. Rab svojim turistima još od 1995. godine nudi nadmetanje u streličarstvu građana San Marina i Raba.
Legenda o nesretnoj ljubavi – pastirica Draga
U davnim vremenima mladi je Kalifront čuvao ovce svoga oca koji je bio prijatelj Barbata, gospodara istočnog dijela otoka. Današnje mjesto Barbat nazvano je prema njemu.
Prema legendi je Barbat imao kćer Dragu. Kako je izrastala u mladu djevojku sudbina je htjela da i ona čuva ovce svoga oca. Kalifront plane ljubavlju prema djevojci.Kako ga je strast sve više obuzimala,na kraju popusti ludoj želji. Djevojka ga je upozorila da ne smije poći s njim, jer ju je njena majka zavjetovala na čistoću božici Dijani. Draga je morala pobjeći, a Kalifront je krenuo za njom. Sustigao ju je ispred špilje Loparska Jamina. Djevojka je vikala i molila Dijanu za pomoć.
Dijana je čula njen vapaj za pomoć te ju pretvorila u kameni kip. Kalifronta su bogovi kaznili tako da se morao hraniti divljim plodovima i saditi drveće dok vrelo u špilji nije presušilo. Kako je šuma postajala gušća tako su i dlake na Kalifrontovoj koži postajale jače, te je više naličio životinji nego čovjeku. Na kraju se i sam pretvorio u šumu te se stopio s njom.
Najveća rapska šuma i poluotok dobili su naziv Kalifront.
RABSKA FJERA I VITEŠKE IGRE
Rabske viteške igre
Nedavno je tradicija igara rapskih samostreličara ponovno vraćena u život (prvi puta viteške igre su održane 1364. godine). Uz viteške igre vraćeni su i kostimi iz srednjeg vjeka. Igre se održavaju nekoliko puta godišnje na Trgu sv. Kristofora u Rabu i to 09. svibnja, 25. lipnja (Dan Državnosti Republike Hrvatske), 27. srpnja (blagdan sv. Kristofora – zaštitnika grada Raba – narodno slavlje i turnir rapskih samostreličara) te 15. kolovoza (blagdan Velike Gospe – narodno slavlje i turnir rapskih samostreličara).
Rabska fjera
U čast kralja Ljudevita Velikoga koji je Rab oslobodio od mletačke prevlasti, kao i u znak sjećanja te u slavu sv. Kristofora je Veliko vijeće grada Raba 21.07.1364. godine posebnom odredbom sljedeće praznike proglasilo općinskim praznicima:
I – 09. svibnja: Dies Victoraie – dan kada je Rab zahvaljujći zagovoru sv. Kristofora oslobođen od Normana 1075. godine.
II – 27. srpnja: Dies Natalis – dan mučeničke smrti sv. Kristofora. Crkva taj dan slavi kao njegov rođendan odn. dan kada je otišao u nebo.
Fori et chori
Svečanosti su uvijek počinjale u katedrali, a prisustvovati su morali: knez, suci i općinsko vijeće koje je nosilo svijeće. U svečanoj se procesiji glava sv. Kristofora u srebrnom relikvijaru nosi kroz grad. Igraju se viteške igre a pobjednik se nagrađuje. Tijekom praznika gradski sud nije radio. Seoski dužnici su dva cijela tjedna mogli slobodno ulaziti u grad i napuštati ga budući da sud nije vršio dužnost. Pučko veselje trajalo je nekoliko dana, a vrata grada su bila otvorena za sve.
Iz zapisa rapskih kroničara
U novije vrijeme praznici su skraćeni na 3 dana:
25.07. - blagdan sv. Jakova,
26.07. - blagdan sv. Ane i
27.07. - blagdan sv. Kristofora.
Današnje svečanosti Rapske fjere uspomena su na nekadašnji Rab koji je slavio svoju slobodu i samostalnu općinu – municipij.
Tijekom tih praznika grad se pretvara u veliku pozornicu i veliko pučko slavlje žitelja Raba i njihovih prijatelja iz San Marina. U slikovitim povijesnim kostimima Rabljani svojim gostima pokazuju svoje tradicionalne, umjetničke i obrtničke radove. Viteški turnir predstavlja završetak Rapske fjere.
Prozor u prošlost
…fjera je svečanost koja je prije šest i pol stoljeća vraćena natrag u život. Ona nije parada sjaja, nego je izraz želje da se barem duhom prodre u prošla vremena u kojima prepoznajemo svoje pretke i korijene te potvrđujemo vlastiti identitet. U moru današnjih visoko razvijenih, najsuvremenijih tehnologija želimo se osvrnuti na ljepotu ručnog rada i zaigrane ruke s žuljevima umjesto u rukavicama, na povezanost s prirodom, zemljom i morem, na duševna i materijalna stvaranja naših predaka, njihovu individualnu i bogatu kreativnost koji danas, u suvremenim vremenima u kojima rade strojevi, polako padaju u zaborav.
Slobodan Novak – pjesnik, član akademije, spisatelj koji je usko povezan sa svojom domovinom i Rabom, jedan od velikih klasičara hrvatske književnosti.
KULTURNO NASLJEĐE
SAKRALNE GRAĐEVINE
1. Samostan sv. Antuna Opata – Franjevački samostan
Samostan se nalazi u staroj jezgri grada (Kladanac). U njemu se čuva stara umjetnina – ulje na platnu grada Raba iz 1638. godine. Samostan je osnovan u 11. st. isključivo za aristokrate. Danas u ovom samostanu s pogledom na tirkizno-plavo more, u tišini žive opatice. Opatice žive aktivno, uređuju vrt, bave se ručnim radom, oslikavaju čestitke, izrađuju čipkane stolnjake od konca agava, oslikavaju staklo, a jedna od njih se čak bavi izradom ikona.
2. Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije
Crkva je vjerojatno podignuta već u 4. st. kao kršćanska crkva. Na mjestu gdje je stajala crkvica sv. Marije je u 12 st. u romaničkom stilu podignuta trobrodna bazilika, a posvetio ju je papa Aleksandar III. 1177. godine. Crkva je renovirana u 15 stoljeću. Iznad glavnog oltara se nalazi ciborij koji se odlikuje različitim arhitektonskim stilovima zbog čega crkva ima veliko značenje. Prednji dio menze ukrašen je mramorom – taj ukras predstavlja sv. Kristofora kako s djetetom na ramenima hoda kroz vodu. Od velike vrijednosti je i kor za kanonike izrađen od drveta oraha. Osim pojedinih vrlo dragocjenih slika u crkvi se nalazi i riznica s različitim relikvijarima i relikvijama. Jedna od posebno dragocjenih relikvija je lubanja sv. Kristofora. Polazi se od toga da kruna na lubanji predstavlja izraz zahvalnosti Rabljana za čuda sv. Kristofora koja su spasila otok i njegove žitelje – stoga su ga progonitelji giljotinirali.
Za pročelje je korišten dvobojni autohtoni rapski kamen.
3. Zvonik katedrale
Oko 50 m zapadno od pročelja katedrale nalazi se zvonik, najljepša građevina svoje vrste na hrvatskoj obali.Zvonik je sagrađen u romaničkom stilu, a prvi puta se spominje u 13. stoljeću. Visok je 26 m. Izvornu četverostranu kupolu uništila je munja – nakon toga je rekonstruirana te izgrađena šesterostrana piramida. U temeljima zvonika se naziru četverokutni kameni blokovi, riječ je o starorimskim spomenicima koji su korišteni kao građevinski materijal.
4. Samostan sv. Andrije – Benediktinski samostan
Samostan je postojao još od početka 11. stoljeća. Trobrodna crkva koja je bila dio samostana obnovljena je u 18. stoljeću te ukrašena tijekom baroknog razdoblja tako da se ispod baroknih ukrasa skrivaju predivni romanički elementi. U samostanu i danas žive opatice. Visoke zidine samostana pružaju se uzduž istočne strane Uvale sv. Eufemije. Tišina u kojoj je smješten samostan, njegovim stanarima, koji se skrivaju od javnosti, daje potreban mir u benediktinskom stilu. Zvonik samostana najstariji je na Rabu. Uz četiri rapska zvonika on jugoistočnoj panorami grada daje poseban izgled.
5. Crkva sv. Justine
Crkva i benediktinski samostan su izgrađeni između 1573. i 1578., a 1808. samostan je zatvoren. Obadvije građevine izgradili su stanovnici. Iznad južnog oltara visi slika koja prikazuje smrt svetog Josipa koja pripada školi slikara Ticijana. U crkvi se već godinama ne služi sveta misa, a u njoj je smješten muzej sa zbirkom sakralnih predmeta.
6. Crkva sv. Križa
Crkva je sagrađena u 13. stoljeću. Kasnije je obnovljena, a u njoj se ljeti održavaju rapske glazbene večeri po čemu je poznata.
7. Zvonik i ostaci Crkve sv. Ivana Evanđeliste
Samostan i Crkva sv. Ivana Evanđelista je iznimno važna za otok Rab budući da je to jedina srednjevjekovna sakralna građevina s ophodom oko oltara.
Bazilika sv. Ivana je vjerojatno sagrađena u pretkršćanskom razdoblju, a tijekom romaničkog razdoblja (11. st.) je obnovljena te je dobila zvonik visok 20 metara. Kod bazilike je sagrađen benediktinski samostan te je u 13. stoljeću predan franjevcima. Bazilika je potpuno propala u 19. stoljeću. Nedavna studija i restauracija nekih dijelova bazilike rekonstruirala je dio oko oltara s ophodom (deambulatorijem) koji se sastoji od šest stupova sa sustavom lukova i svodova. Posebno vrijedni su i kapiteli stupova.
8. Crkva sv. Kristofora – Lapidarij
Riječ je o pregrađenoj kapeli zaštitnika grada i otoka Raba, sv. Kristofora. Danas je crkva pregrađena u lapidarij i muzej.
9. Crkva sv. Franje na groblju
Ona je jedina sačuvana građevina Franjevaca glagoljaša (trećoreci). Prema natpisu na fasadi sagrađena je 1490. u prijelaznom stilu između gotike i renesanse.
GRADSKE ZIDINE, PALAČE I OSTALE GRAĐEVINE U GRADU
1. Gradske zidine – Kula smjelih – Kula sv. Kristofora
Izgradnja zidina za zaštitu od neprijatelja započeta je u 12. ili 13. stoljeću. Ona skriva ostatke srednjovjekovnih zidina koji su se ovdje nalazili te su vjerojatno srušeni izgradnjom sadašnjih. Kula smjelih i Kula sv. Kristofora sagrađene su u 15. stoljeću kako bi ojačale utvrdu.
2. Knežev dvor
Izgradnja Kneževa dvora započela je u 13. stoljeću, međutim najznačijniji dijelovi ovoga kompleksa palača izgrađeni su u 15. i 16. stoljeću. Palačom dominira kula u gotičkom i renesansnom stilu.
U Kneževom dvoru su danas smješteni uredi gradske uprave Raba i Vijećnica.
Pročelje ukrašava balkon na konzolama u obliku lavljih glava i harmonična balustrada u renesansnom stilu.
3. Gradska loža
Gradska loža sagrađena je u renesansnom stilu 1509. godine kao otvorena sala s krovom i nizom stupova – loža je bila središte događanja do pada Mletačke republike 1797. godine.
4. Gradski sat
U isto vrijeme kada je izgrađena loža podignut je i toranj sa satom čiji mehanizam i danas radi.
5. Palača Dominis Nimira
Ova palača koja datira iz 15. stoljeća jedna je od najljepših renesansnih građevina na Rabu. Krase ju renesansni prozori i portal s grbom obitelji Dominis. Obitelj Dominis je u ovoj palači puk podučavala čitati i pisati.
6. Palača Bakota
Oko palače Bakote se i danas nalazi vrtni zid s portalom u stilu venecijanske gotike.
7. Palača Tudorini
Palača obitelji Tudorini.
8. Gradski park „KOMRČAR“ i Pravdoje Belija (1853. – 1925.)
Pravdoje Belija je 1883. došao na otok kao glavni šumar te je zasadio drveće i tako stvorio nove šume. Nekadašnji gradski pašnjak pretvorio je u predivan park koji nosi ime Komrčar. Ime je dobio od franjevaca već u 13. st. Zbog svojih iznimnih težnji, njegova znanja i ljubavi prema šumi Rabljani su mu 1974. godine u znak zahvalnosti podigli spomenik u parku Komrčar.
SAKRALNE GRAĐEVINE NA OTOKU
1. Crkva sv. Petra u Supetarskoj Dragi
Crkva je sagrađena 1059. godine, te je najstarija crkva na otoku pored koje je nekada stajao najstariji bednediktinski samostan. Samostan je utemeljio rapski biskup Drago koji je 1071. od Petra Krešimira IV. dobio dozvolu za osnivanje samostana. Crkva je izgrađena kao trobrodna bazilika te je nedavno restaurirana. Poznata je kao jedna od najbolje očuvanih romaničkih građevina na istočnoj obali Jadrana. U crkvi se još uvijek nalazi gotički zvonik koji se ubraja u najstarije na hrvatskoj obali Jadrana. Zvono je 1299. napravio Luka redovnički brat iz Venecije.
2. Crkva sv. Damijana u Barbatu
Brdska staza vodi do ostataka crkve na brdu Sv. Damjan – 223 m iznad Barbata. Posljednja istraživanja potvrđuju tezu da je to nekada bila građevina koja je imala tri funkcije: objekt za obranu, izvidnicu i promatranje, koji je ujedno bio i utvrda i sklonište od neprijateljskih napada. Tlocrt utvrde otvara tezu da se ovdje nalazila najveća justinijanska utvrda.
3. Samostan sv. Eufemije – redovnici franjevačkog reda
Povelja o gradnji samostana predstavlja iznimno vrijedan dokument jer se u njoj po prvi puta spominje hrvatsko ime grada i otoka Raba.
Samostan se nalazi na sjevernoj strani Uvale sv. Eufemije. Osnovan je 1444. godine. Crkva koja pripada samostanu ukrašena je lijepim oltarima i slikama svetaca koje imaju visoku umjetničku vrijednost. Od posebnog značaja je i poliptih braće Antonia i Bartolomea Vivarini s otoka Murano u Venecijanskoj laguni. Interesantna znamenitost je i drvena tavanica samostana, tabulatum koji je ukrašen sakralnim motivima. Jedan dio samostana pretvoren je u Etnografski muzej grada Raba s galerijom slika redovnika Janeza Ambroza Testena. U samostanskoj biblioteci se čuva oko 7000 rijetkih knjiga, oslikane misne knjige i knjige zbornih pjesama kao i zbirka 34 primjeraka prvotiska (inkunabala), rapski zakonik iz 1598. i mnogi drugi primjerci. Tu se nalazi i Rapska kronika koju je prepisao, sažeo i čuvao redovnički brat fra Odorik Badurina. Riječ je o kronici Samostana sv. Eufemije s detaljnim opisima povijesti otoka i pripadajućim dokumentima.
TRADICIJA
Folklor – „Tanac“, ples za vesele prigode
Prije se tanac (ples) na Rabu plesao prigodom velikih svečanosti, vjenčanja i fašnika. Narodna nošnja uz iznimku ženske nošnje se više ne nosi na otoku. Folklorni se ples do danas održao u svadbenim običajima. Na velikim seoskim vjenčanjima gosti su bili obučeni u nošnju. Gosti su se okupljali na dan vjenčanja u kući mlade i mladoženje ovisno o tome tko ih je pozvao. Goste je na svadbi usmjeravao domaćin a svadbenu su povorku zabavljala dva gajdaša. Svadbena povorka je išla od mladoženje do mlade. U kući mlade se odigravala smiješna predstava. Pjevači su pjevali, a kum mladoženje je tražio ruku mlade. U tom trenutku je nastupao domaćin koji je sa svadbenom povorkom mladoženje tražio mladu. Ovu su scenu promatrali roditelji mlade koji su naoko bili nezainteresirani i pomoću drugih gostiju obavljali svakodnevne poslove kao da svadbena povorka nije bila tu. Kada bi se mlada nakon odigranih smiješnih scena pronašla, svadbena povorka bi počinjala veselo pjevati. Tada bi odlazili u crkvu ili u matični ured gdje se odvija vjenčanje. Barjaktar s visoko podignutom zastavom je predvodio povorku.
Parovi bi neprestano plesali u koloni.
Muzički instrument koji ide uz tanac je gajda. Sastoji se od vreće od kozje ili janjeće kože kroz koju se probijaju zviždaljke slične šalmaju s rupama za držanje te cijev za puhanje.
Folklorna grupa „Rapski tanac“ iz Banjola i danas čuva tradiciju tanca.
Klapa
Klapa je muški zbor koji njeguje narodne pjesme i dalmatinske melodije.
Uglavnom su to tužne ili vesele pjesme o ljubavi i moru ili opisuju smiješne događaje. Na Rabu postoje 4 muške i 3 ženske klape i mješoviti zbor.
PRIRODNE LJEPOTE – PLANINARENJE NA OTOKU RABU
RAB je otok sunca, mora i ljepote te jedan od najzelenijih otoka hrvatskoga Jadrana.
Brojne šetnice i biciklističke staze vode na atraktivne lokacije otoka i pružaju mogućnost za uživanje u prirodnim ljepotama raznolikog mediteranskog krajolika kao i za aktivni i rekreativni odmor.
Rab je deveti po veličini otok hrvatskog Jadrana.
Dužina otoka od rta Sorinj do rta Glavina iznosi 22 km. Otok je širok 11 km.
Ukupna duljina biciklističkih staza na otoku Rabu iznosi 157 km. Ukupna duljina šetnica iznosi 144 km. Sve veći dio ove mreže se zbog njihovih ljepota uvodi u turističke programe za aktivan odmor.
Planinarska staza Kamenjak
Kamenjak je s najvišom kotom od 408 m najviši i najveći brdski vapnenački masiv koji štiti otok od hladnih sjevernih utjecaja.
Odavde se pruža spektakularan pogled na planinski masiv Velebit te arhipelag, otoke Cres, Lošinj, Silbu, Olib, Krk i Pag. Kada su vremenski uvjeti i vidljivost dobri odavde se vidi Učka, najviši vrh Kvarnera i Sis, najviši planinski vrh otoka Cresa, kao i južniji otoci Ugljan i Molatac koji su udaljeni čak 40-ak morskih milja.
Sa vrha Kamenjaka najbolji je i sveobuhvatan panoramski pogled i na Rab. U podnožju Kamenjaka prema jugu duž obale i Barbatskog kanala prostiru se mjesta Barbat i Banjol. Na jugozapadu otoka, na krškom području poluotoka Kalifront prostire se šumovita zaravan. U srcu otoka nalaze se flišne udoline Supetarsko-mundanijska i Kamporska dolina koje su razdvojene flišnim grebenom. Na sjeverozapadu otoka nalazi se flišno područje poluotoka Lopar, koji je karakterističan po brojnim plitkim pješčanim plažama. Od velikih morskih uvala ističu se Supetarska i Kamporska uvala.
Šumsko područje – poluotok Kalifront
Nalazi se na sjeverozapadu otoka. Poluotok Kalifront karakterističan je po kraškom reljefu i dobroj razvedenosti obale sa mnoštvom prelijepih većih i manjih morskih uvala. Obrastao lijepim crnogoričnim šumama, najzeleniji je dio otoka Raba i najveća šumska površina.
Duljina od rta Kalifront do rta Frkanj iznosi 9 km.
Širina od rta Planka do uvale Kampor je 3 km.
Poluotok se nalazi na nadmorskoj visini od 50-70 m. Najviša kota je Plogar s visinom od 94 m. Obala je uglavnom niska i stjenovita. Šume poluotoka Kalifront su idealne za opuštajuće planinarenje. Planinarska područja i staze nisu naporne, tako da u planinarenju mogu uživati i starije osobe.
Šuma Dundo
Poluotok Kalifront najpoznatiji je po hrastu crniki koji se ističe u prelijepoj šumi Dundo. Dundo je jedna od rijetko očuvanih šuma na Mediteranu i najznačajnija šuma na otoku Rabu
Crnika (Quercus ilex) zimzeleni hrast koji može doseći starost i do tisuću godina. Nekoliko impresivnih primjeraka očuvano je u šumi Dundo.
Šuma Dundo je 1949. godine proglašena prirodnom rijetkošću te je pod zaštitom Zavoda za zaštitu prirode u kategoriji specijalni rezervat – botanički rezervat (šumske vegetacije).
Otvoreno lovište «Kalifront»
Na poluotoku Kalifront nalazi se i otvoreno lovište kojim u svrhu znanstveno istraživačkog rada upravlja Šumarski fakultet u Zagrebu. U lovištu se nalaze:
jeleni aksis (Axis axis)
mufloni (Ovis musimon).
Premužićeva staza – Premužićeva staza izgrađena je oko 1930. godine. Služi kao poučna staza, a izgradio ju je Ante Premužić, dipl. ing. šumarstva. Ante Premužić je poznati projektant, graditelj šumskih cesta i planinarsko-turističkih staza.
Staza Premužićeva-1 vodi vas od autokampa u Loparu do zaseoka Matkići, nedaleko crkve Sv. Petra u Supetarskoj Dragi.Staza prelazi preko glavnog hrpta otoka usred kojeg se nalazi zatvorena dolina Fruga. Dužina staze je 8 km i duž nje nema pitke vode niti ugostiteljskih objekata, pa je za obilazak potrebno ponijeti vodu za piće. Dio staze je izložen suncu, a dio prolazi šumom. Loparski dio staze je izložen buri. Staza nije preporučljiva za bicikliste.
Staza Premužićeva 2 vodi vas od Kampora kroz zaštićenu šumu Dundo do južne obale Kalifronta, potom uz obalu do Frkanja, te do zaljeva Sv. Eufemija. Dužina staze iznosi 15 km, i najvećim dijelom prolazi šumskim putevima. Na stazi postoje ugostiteljiski objekti u uvali Gožinka, u Suhoj Punti, a tijekom turističke sezone i na Frkanju. Priobalni dio staze izložen je jugu. Staza nije preporučljiva za bicikliste.
Staza Rab-Maman vodi od gradskih zidina u Rabu, duž uvale Sv. Eufemija do Kampora, po bijeloj cesti do naselja Gonar, potom do uvale Dumići, oko poluotoka Dumići, pa uz obalu do morskog prolaza gdje treba prijeći na otočić Maman. Staza je duga oko 14 km, ovisno o odabranom putu, i najvećim dijelom prolazi širokim putem i obalnim šetnicama koje su dobre i za bicikle. Obilazak poluotoka Dumići i obale Mamana moguć je samo pješice ili čamcem. Ugostiteljski objekti nalaze se u uvali Sv. Eufemija, u Kamporu, Gonaru i Dumićima. Staza uz Dumiće I na Mamanu izložena je buri. Pristup stazi ili povratak moguć je autobusom za/iz Kampora ili Dumića.
Ostale staze na otoku Rabu
- Frkanj – Suha Punta
- Rab – Sv. Damjan – Grpe – Rab
- Rab – Sv. Ilija – Gonar
- Supetarska Draga – Kampor – Gonar – Dumići
- oko Lopara
- Lopar – Fruga – Mundanije – Rab
- Lopar – Ciganka – San Marino
Borove šume na Rabu
alepski bor (Pinus halepensis)
primorski bor (Pinus pinaster)
crni bor (Pinus nigra)
pinjol (Pinus pinea)
čempres (Cupressus sempervirens).
Jedna od posebno značajnih borovih šuma je park Komrčar. Zasadio ga je Pravdoje Belija, a danas se ubraja u najljepše parkove Jadrana.
Endemske biljne vrste u Kvarneru
hrvatska vučija stopa (Aristolochia croatica)
hrvatska ivančica (Leuchanthemum croaticum)
dalmatinska zečina (Centaurea dalmatica)
istarski zvončić (Campanula istriaca)
kvarnerski jelenjak (Phyllitis hibrida)
Na mjestima gdje su slijedom različitih okolnosti uništene šume crnike nastala je makija koju karakterizira raznoliko grmlje. Većinu površine poluotoka Lopar karakterizira garig te na otoku ima mnogo suhih travnjaka i kamenjarskih pašnjaka. Na otoku dominiraju suhi travnjaci i kamenjarski pašnjaci.
Životinjski svijet na otoku Rabu
- zec (Lepus europeus) je najveći autohtoni sisavac
kunić (Oryctolagus cuniculus)
kuna bjelica (Martes foina ), najbrojnija krvoločna zvijer
jelen lopatar (Dama dama), naseljen na Golom otoku
Na otoku ima šišmiša, a tu živi i obična lasica (Mustela nivalis) i šumski jež (Erinaceus europacus).
Ptičji svijet bogat je ptičjim vrstama – 162 vrste ptica razvrstane u 44 porodice.
Izvor: Izdanje „Biseri Jadrana“, arhiv Turističke zajednice grada Raba
Priprema teksta: Turistička zajednica grada Raba